Planina Rogozna
Planinski masiv Rogozne dugačak je oko 20 kilometara, i prostire se između Raške, Novog Pazara, Ribarića i Kosovske Mitrovice. Najveće uzvišenje na planini je Crni vrh sa 1.504 metra nadmorske visine.
Preko Rogozne u prošlosti je prolazio karavanski put koji je povezivao Bosnu sa Skopljem i Solunom. Tim putem se, do izgradnje ibarske železnice i magistrale, odvijao najveći deo trgovine u ovom kraju. Na putu je u srednjem veku postojala rudarska varoš Rogozno, sa rudarima Sasima i dalmatinskim trgovcima. Na Rogozini su ostaci srednjovjekovnog grada Jeleča, oko kojeg je postojala istoimena župa Jeleč. Rogozna se sastoji najvećim delom od vulkanskih stijena andezita, dacita, riolita i njihovih tufova, a u severoistočnom delu od kristalastih škriljaca gornjo-karbonske starosti i stena dijabaz-rožnačke formacije. Snažna vulkanska aktivnost stvorila je uslove za pojavu rudnih žica (galenit, pirit, sfalerit), a olovo-cinkove rude i rude bakra sa primesama srebra, zlata, kobalta, nikla i dr. na planini su istraživane i eskploatisane još u srednjem veku. O značajnom rudnom bogatstvu svedoče ostaci troske i drugi rudarski tragovi, kao i nazivi pojedinih mesta, poput Zlatišta, Zlatara, Zlatoroga – Zlatarevina, Zlatnog Kamena, Zlatnog Laza.