Pešterska visoravan
Pešterska visoravan (Pešter) je kraška visoravan, nadmorske visine od 1.100 do 1.250 metara. Naziv je dobila po brojnim pećinama (pešterama). U najvećem delu, prostire se na području opština Sjenica i Tutin, a obuhvata i prostrano Ugljansko (Peštersko) polje, jedno od najvećih polja na području Sandžaka i šire, površine 63 kvadratna kilometra. Zbog bogatstva kvalitetne trave i druge stočne hrane, Pešterska visoravan je idealna za poljoprivredu, stočarstvo i proizvodnju zdrave hrane. Nadaleko čuveni sjenički sir i peštersko jagnje poslastica su mnogih svetskih kuhinja i prestižnih restorana širom bivše Jugoslavije.
U severoistočnom delu Pešterskog polja je vrh Trojan (1.351 m) sa ostacima grada koji je zamro tokom VI veka. Na prostoru Pešterskog polja svojevremeno je postojalo jezero koje je vremenom oteklo, a iza njega su ostale brojne močvare i lokve sa raznolikim i neobičnim biljnim svetom.
Po legendi, u jezeru je živela aždaja koju je, po muslimanskoj tradiciji i predanju, ubio poznati narodni junak iz XV veka Đerđelez (Đerzelez) Alija, a po pravoslavnoj Sveti Đorđe. Aždaja je bila troglava, pa se njen samrtni ropac razvukao od grada Trojana do izvora Raške i manastira Sopoćani. Uspomenu na taj mitski događaj, tvrde Pešterci, čuvaju i mnogi ovdašnji toponimi. Tamo gde se aždaja braćaknula (bacila) nalazi se selo Braćak, opružila se kod sela Pružanj, repom šumu okrnjila u Krnjoj Jeli. Od njenog leta se zaninala (zanjihala) cela planina Ninaja. Još je bila živa kod Živalića, vukla se kod Vučinića, najviše joj krvi isteklo kod Točilova, a kosti joj ostadoše u Koštan(om)-polju. Meštani su u Čukotama našli njenu prvu glavu, pa su je čukali motkama. Druga glava, obaljena, nađena je kod Baljena, a rep njen, sličan gujinom, pronašli su Gujići. Legendu su mnogi zaboravili, neki je nikad nisu ni čuli, ali toponimi su ostali. Pre sukoba sa aždajom, njen ubica udario je mačem u kamen i iz njega je potekla hladna planinska voda.
Posebna atrakcija područja je reka Boroštica, najveća ponornica u ovom kraju, duga oko 15 kilometara, i sa 140 ponora na samo pet kilometara svoga toka.